BLOG: Kako roditeljstvo utječe na zdravlje roditelja?

Mentalno zdravlje utječe na fizičko zdravlje, fizičko zdravlje utječe na mentalno zdravlje. Kakve veze trudnoća i majčinstvo imaju s tim? 

Promjene u životu i veliki napori kao što su trudnoća i majčinstvo mogu utjecati na mentalno i fizičko zdravlje žena. Nagle hormonalne promjene, fiziološke promjene tijekom trudnoće, porod i postpartum mogu biti okidači za promjene u radu nekog od naših fizioloških sustava, osobito ako postoji predispozicija ili već od ranije postoje neka akutna ili kronična stanja. No mnogi poremećaji ravnoteže organizma neće odmah pokazati simptome, pa samim time niti izazvati zabrinutost. 

Danas se puno govori o zdravlju, ali malo o tome kako roditeljstvo utječe na zdravlje roditelja? Primjerice, na rad štitnjače, povišene vrijednosti šećera ili kolesterola, povišeni tlak, ali i generalno na pad imuniteta može utjecati dugi period neprospavanih noći i nepravilnog ritma spavanja i prehrane, kao i naše mentalno stanje i razina stresa koju doživljavamo. 

Uslijed pada imuniteta postajemo podložni i mnogim infekcijama pa nije rijedak slučaj da roditelji pobolijevaju od sezonskih virusa više od svojih vršnjaka bez djece, čak i ako im dijete nije u vrtiću. Kronična neispavanost, manjak korisnih nutrijenata, opća iscrpljenost ritmom brige o bebi ili žongliranjem izmedju obiteljskog i poslovnog života, može pogoršati fizičko i/ili mentalno zdravlje roditelja. 

Roditeljstvo započinje potpunim davanjem drugom biću i djelomičnim zanemarivanjem vlastitih psihičkih ali i fizioloških potreba. Iscrpljenost može dovesti do pogoršanja postojećeg zdravstvenog stanja ili pojave novih simptoma. No često osjećamo da nemamo vremena niti njima se posvetiti niti pobrinuti se za sebe pravodobnom reakcijom – od odlaska liječniku, do promjena u rasporedu koje bi nam dale prostor i vrijeme za neophodnu brigu o sebi. Redovni ginekološki pregledi, samopregled dojki, redovni sistematski pregled i zdraviji stil života prilagođen novim naporima mogu sačuvati naše zdravlje, za nas i našu djecu. Sutra ću” neka postane “Sad ću”! 

Lako je davati savjete “moraš se naspavati”, “zdravije se hrani”, “nemoj se živcirati”, “trebala bi vježbati”, “ne brini toliko”, a teže ih je primiti. Oni su dobronamjerni, no iskazuju krajnji cilj i potrebu, a ne i kako to ostvariti. Često kad nam netko savjetuje čujemo to kao kritiku postojećeg stanja i sebe, a ne kao konstruktivni poziv i brigu, što češće jest. Zato u nekom trenutku dana ili noći, usmjerite misli na svoja rješenja za sebe, a rijetke trenutke počnite koristiti kako biste zadovoljili svoje fizičke, emocionalne ili društvene potrebe. Ostale trenutke dok to ne stignete, ne grizite se u krivnji i ljutnji jer si tako ne pomažete, tada budite u trenutku s onima koji vas sada trebaju. Tako će se i vaše baterije lakše puniti a ne prazniti.

Kako dijete raste, mijenja se omjer vremena koje je potrebno za zadovoljavanje njegovih i vaših potreba. Preispitujte se periodički dajete li samo drugima ili i sebi, i kada je vrijeme za promjene koje i vi i dijete trebate.

“